Kuuɗe Lilaaɓe 21

No Bulus Yahiri Urucaliima

1 Nde min cendiri e maɓɓe, min natti komiwal, min njahi leydi Kos. Nde weeti, min njahi leydi Roodos, daga ton min njahi gariiri Faatira.

2 Ɗon min tawi komiwal jahayngal leydi Finiikiya, sey min nattingal, min ndilli.

3 Min kaynii leydi ngondi caka ndiyam bi’eteendi Sayiifurus min tokki fombina mayri, min ummanii leydi Siiriya. Min njotti gariiri Taaya, ton to ɗum jippinanta komiwal amin doŋle.

4 Min tawi tokkuɓe Yeesu ton, min njooɗodii e maɓɓe balɗe joweeɗiɗi. Nder bawɗe Ruuhu Allah ɓe mbi’i Bulus to’ o yaha Urucaliima.

5 Ammaa nde yontoore nden heenyi, min co”ii to komiwal. Ɓe fuu ɓe ɗoftimin, kamɓe e rewɓe maɓɓe e ɓikkoy maɓɓe, haa min mburtii gariiri. Min ndiccii daande maayo, min ngaɗi do’aare.

6 Nde min cendiri, minon min natti komiwal, kamɓe boo ɓe co”ii gure maɓɓe.

7 Min ali gariiri Taaya min dilli nder komiwal ngal, min njotti gariiri Tolemayis. Min tawi tokkuɓe Yeesu ton, min mbaali to maɓɓe walnde wo’oyre.

8 Nde fini min ali ɗon, min njahi gariiri Kaysaariya. Min natti wuro Filibus ga’ajinoowo Habaru Belɗum, min njippii to maako. Kanko o go’oto nder ɓen ɗon njoweeɗiɗo ɓe ɗum suɓi ngam kuwana tokkuɓe Yeesu.

9 E mo woodi ɓiɓɓe rewɓe nayo ɓe te’aaka, gaɗooɓe annabaaku.

10 Gaɗa min njooɗake ɗon balɗe seɗɗa, goɗɗo annabiijo bi’eteeɗo Agabus wari daga leydi Yahuudiya wari to amin.

11 O hocci taadorde Bulus, o haɓɓi juuɗe maako e koyɗe maako, o wi’i, “Ruuhu Allah wi’ii nihi Yahuudanko’en wonɓe Urucaliima kaɓɓirta joomu taadorde nde’e, ɓe ngaɗamo nder juuɗe yimɓe naa’ Yahuudanko’en.”

12 Nde min nani ko o wi’i, minon e wonɓe ɗon fuu, min torii Bulus to’ yaha Urucaliima.

13 Bulus nootii, wi’imin, “Alee bojji, to’ on ngewanam ɓernde! E mi siryii naa’ mi haɓɓee tan, ammaa haa mi maaya ton Urucaliima ngam inde Yeesu Joomiraawo.”

14 Nde min anditi min mbaawataa waylutuki nyumo maako, min nde”iti, min mbi’i, “Joomiraawo waɗa no yiɗi!”

15 Gaɗa min ngaɗii balɗe seɗɗa ton, min ciryii yaaki Urucaliima.

16 Woɓɓe nder tokkuɓe Yeesu daga Kaysaariya ɗoftimin, ɓe njaarimin wuro goɗɗo neɗɗo bi’eteeɗo Manaason ƴiwoyɗo Sayiifurus. Kanko o go’oto nder tokkuɓe Yeesu arande’en mo min njippoto to wuro muuɗum.

No Bulus Yahiri To Yaakubu

17 Nde min njottii Urucaliima, tokkuɓe Yeesu njaɓɓimin nder welwelo.

18 Nde weeti min njaadi e Bulus to Yaakubu. Mawɓe kawtal tokkuɓe Yeesu fuu e ɗon.

19 Gaɗa Bulus howniiɓe, o wi’iɓe koo ɗume ko Allah huwi daga juuɗe maako nder yimɓe naa’ Yahuudanko’en.

20 Nde ɓe nani ko o wi’i, ɓe ngetti Allah. Ɓe mbi’i Bulus, “An bandiraawo amin, a yi’ii no Yahuudanko’en tokkuɓe Yeesu ɗuuɗiri, ɓe fuu e ɓe tiini tokkuki Attawra.

21 Ɓe nanii a ekkitina Yahuudanko’en wonɓe nder goɗɗi leƴƴi ala tokkuki Attawra, a wi’a to’ ɓe naada ɓikkoy maɓɓe, to’ ɓe tokka ndonu Yahuudanko’en.

22 Noye ngaɗeten? Ngam e min andi ɓe nanay a warii ɗo’o.

23 Jooni waɗu ko min mbi’atama. Ɗo’o e woodi worɓe nayo gaɗanɓe Allah alkawal.

24 Yaadu e maɓɓe, ngaɗon ko diina Yahuudanko’en wi’i ngaɗen ngam ngarton laaɓuɓe yeeso Joomiraawo. Nden kokkaa ko haani ɓe kokka ngam ɓe pembee. Non hollay yimɓe ko nanata fuu dow maaɗa naa’ ɗum goonga. Ɓe anday kadimaa an e hoore maaɗa, a tokki Attawra.

25 Ammaa kooliiɓe Yeesu ƴiwoyɓe goɗɗi leƴƴi, min mbindaniiɓe to’ ɓe nyaama ko hirsanaa gunkiiji e ko saaɗi e ko moylanaa daande, koo ƴiiƴam, nden to’ ɓe ngaɗa njeenu.”

26 Sey Bulus hocci worɓe nayo ɓen yaadi e maɓɓe. Nde fini ɓe ngaɗi ko diina Yahuudanko’en wi’i ɓe ngaɗa ngam wartuki laaɓuɓe. Sey o natti Wuro Ceniingo, o wi’i ardiiɓe diina nyalnde nde balɗe laaɓinki maɓɓe keenyata, nyalnde nde ɗum hirsata cakkiri ngam koo moye maɓɓe.

Nangol Bulus

27 Nde balɗe joweeɗiɗi ɗenɓadii heewuki, woɓɓe Yahuudanko’en ƴiwoyɓe leydi Aasiya ngi’i Bulus nder Wuro Ceniingo. Sey ɓe ummini hakkiilo hawrutuɓe ɗon fuu, ɓe nangimo.

28 Ɓe ngulli ɓe mbi’i, “Israa’iilanko’en, mballeemin! Raa neɗɗo jahoowo koo toye e ekkitina yimɓe e wi’a lenyol meeɗen e Attawra meeɗen e Wuro Ceniingo ngo’o walaa ko nafi. Jooni maa o wonnii wigeere ceniinde ngam o waddii yimɓe naa’ Yahuudanko’en nder Wuro Ceniingo!”

29 Ɓe mbi’u non ngam ɓe ngiidiino Bulus e Turoofimus neɗɗo Aafisa nder gariiri ndin. E ɓe kammii Bulus nattiniimo nder Wuro Ceniingo.

30 Hakkiilo yimɓe gariiri ndin fuu ummii. Yimɓe e mburtoyoo koo toye e ndoggoya e ngara. Ɓe nangi Bulus ɓe ndasimo ɓe mburtinimo Wuro Ceniingo. Ɗon e ɗon dammuɗe maago fuu maɓɓaa.

31 E ɓe ciryo ɓe mbara Bulus, sey mawɗo sooji’en Rooma nani habaru hakkiilo yimɓe Urucaliima fuu ummake.

32 Ɗon e ɗon, o hocci sooji’en e mawɓe maɓɓe, o ummanii kawrutuɓe ɓen. Nde yimɓe ɓen ngiidimo e sooji’en, ɗon e ɗon ɓe ali fiiki Bulus.

33 Mawɗo on ɓattii Bulus wi’i o nangee o haɓɓiree ɓoggi njamndi ɗiɗi. Nden o ƴami Bulus kanko o moye, ɗume o waɗi?

34 Yimɓe ɓen boo e ngulla. Koo moye e ka wi’ata haa o dulli goonga haala kan. Sey o wi’i Bulus yaaree wuro sooji’en.

35 Nde ɓe njottii ƴentirɗum wuro ngon, sooji’en ƴeftimo dow ngam yimɓe ɓen ɗuuɗii.

36 Yimɓe ɗuɗɓe ɓen e tokkimo e ɓe ngulla e ɓe mbi’a, “Mbareemo!”

No Bulus Metirani Yimɓe Urucaliima

37 Nde ɓe ngari nattinkimo wuro sooji’en ɓen, Bulus wi’i mawɗo on, “Koo a jaɓay mi medda e maaɗa?”

Mawɗo sooji’en on wi’i Bulus “Acee, a waawi Helenankoore?

38 Naa’ an woni Masarankeejo umminɗo hawre ko neeɓaayi, haa hawriti yimɓe kalluɓe nder ladde kewtuɓe 4,000?”

39 Bulus wi’i, “Min mi Yahuudankeejo danyaaɗo nder gariiri mawndi bi’eteendi Tarsus nder leydi Kiliikiya. E mi toromaa alaayam mi medda e yimɓe.”

40 Sey mawɗo sooji’en on jaɓi o medda e maɓɓe. Sey Bulus darii dow ƴentirɗum suudu, o ƴeftani yimɓe ɓen jungo ngam ɓe nde”ita. Nde ɓe nde”iti, o metiraniɓe ɗemngal Ibraaniyankoore, o wi’i,