Kawtal Tokkuɓe Yeesu To Urucaliima
1 Sey woɓɓe yimɓe ƴiwoyi leydi Yahuudiya ngari gariiri Antaakiya, e ɓe ekkitina tokkuɓe Yeesu, e ɓe mbi’a, “To on naadaaka non no Attawra wi’i on kisataa.”
2 Bulus e Barnaba ngeddootiri e maɓɓe geddi nawɗi. Sey kooliiɓe Yeesu wonɓe Antaakiya cuɓi Bulus e Barnaba e woɓɓe nder maɓɓe, ɓe liliɓe Urucaliima ngam ɓe medda e lilaaɓe e mawɓe wonɓe ton dow haala kan.
3 Sey tokkuɓe Yeesu ɓen ɗoftiɓe ɓe nangi laawol yaaki leyɗe Finiikiya e Samaariya, e ɓe kokka tokkuɓe Yeesu habaru tuubuki yimɓe naa’ Yahuudanko’en. Tokkuɓe Yeesu fuu nani belɗum habaru ɗum.
4 Nde ɓe njottii Urucaliima, kawtal tokkuɓe Yeesu e lilaaɓe e mawɓe ɓen njaɓɓiiɓe. Nden Bulus e Barnaba ɗiiwitaniɓe fuu ko Allah huutiniriɓe ɓe ngaɗi.
5 Ammaa woɓɓe kooliiɓe Yeesu nder Faarisanko’en ummii, mbi’i, “Doole tokkuɓe Yeesu naa’ Yahuudanko’en naadee, ɓe mbi’ee ɓe tokka ko Attawra wi’i.”
6 Sey lilaaɓe e mawɓe kawriti ngam ɓe medda dow haala kan.
7 Nde ɓe neeɓi e ɓe foɗfoɗtira dow fii ɗum, Biiturus ummii wi’iɓe, “Bandiraaɓe, on andi ko neeɓi Allah suɓiiyam nder mooɗon mi wa’ajina Habaru Belɗum nder leƴƴi ɗi naa’ Yahuudanko’en, ngam ɓe nana ɓe ngarta tokkuɓe Yeesu.
8 Allah anduɗo ɓerɗe yimɓe fuu hollii o jaɓiiɓe nde o hokkiɓe Ruuhu maako non no o hokkiri’enɗum.
9 O feerootiraayi’en e maɓɓe, ngam o yaafanakeɓe hakke nde ɓe koolii Yeesu.
10 Jooni, ngam ɗume poondoton Allah on njowana tokkuɓe Yeesu dongal ngal en mbaawaayi rondaaki, enen e maama’en meeɗen?
11 Aa’a! Non no tokkirɗen Yeesu Joomiraawo keɓɗen kisndam barka yidde maako, non kamɓe maa ɓe kisrata.”
12 Hawrutuɓe fuu nde”iti kettindanii ko Barnaba e Bulus mbi’ataɓe dow no Allah huutiniriɓe waɗi alaamaaji e kuuɗe kayɗiniiɗe nder leƴƴi ɗi naa’ Yahuudanko’en.
13 Nde ɓe keenyi metuki, sey Yaakubu wi’i, “Bandiraaɓe, nanee ko mbi’aymi’on!
14 Jooni Siiman yottini ɗiiwitanki’en no Allah suɓiri woɓɓe nder leƴƴi ɗi naa’ Yahuudanko’en, wartiriɓe yimɓe muuɗum.
15 Ɗum fottidii e ko annabo’en mbindunoo, ɓe mbi’ii,
16 ‘Allah wi’ii, “Gaɗa maajum, mi so”oyto,
mi mahitotoo wuro Dawda sankitaango.
Mi mahitoongo,
mi darnango kadimaa,
17 ngam yimɓe horiiɓe fuu ɗaɓɓita Joomiraawo,
fuu e yimɓe naa’ Yahuudanko’en noddirteeɓe inde am.
18 Non Joomiraawo wi’i, andinɗo fii ɗu’um ko neeɓi.” ’
19 “Too, ngam maajum min e yiiki am, to’ en ngannu yimɓe naa’ Yahuudanko’en ngaylitoyiiɓe to Allah.
20 En mbindanɓe ɗerewol to’ ɓe nyaama nyamndu harminiindu ndu ɗum hirsani allaaji, to’ ɓe ngaɗa njeenu, to’ ɓe nyaama ko moylanaa daande koo ko saaɗi koo ƴiiƴam.
21 Ngam ko neeɓi e ɗum wa’ajina Attawra e koo ndiye gariiri, e ɗum jangaɗum koo ndeye Nyalnde Siwtaare nder cuuɗi do’aare.”
Nootaaki Ardiiɓe Kawtal Kooliiɓe Yeesu
22 Sey lilaaɓe e mawɓe e kawtal tokkuɓe Yeesu fuu ndarwi suɓuki woɓɓe daga nder maɓɓe ngam ɓe lilaɓe gariiri Antaakiya, ɓe njaada e Bulus e Barnaba. Ɓe cuɓi mawɓe ɗiɗo nder maɓɓe: Yahuuda, bi’eteeɗo Barsaba, e Siila.
23 Ɓe kokkiɓe ɗerewol biingol:
“Daga bandiraaɓe mooɗon lilaaɓe e mawɓe, e min kowna’on, onon bandiraaɓe amin daga goɗɗi leƴƴi gonɗi nder gariiri Antaakiya e nder leyɗe Siiriya e Kiliikiya.
24 Min nanii habaru woɓɓe nder amin umminanii’on hakkiilo e metemeteeji maɓɓe e ɓe nganna’on, koo nde naa’ minon liliɓe.
25 Kanjum waɗi min kawriti ko’e amin min ndarwi suɓuki woɓɓe nder amin min liloyaɓe to mooɗon, hawti e Barnaba e Bulus higooɓe amin,
26 cooruɓe yonkiiji maɓɓe ngam huwanki Joomiraawo meeɗen Yeesu Almasiihu.
27 Ngam non min liloyi Yahuuda e Siila ɓe medda e mooɗon honduko e honduko dow ko min mbindani’on.
28 Ɗum darwuki Ruuhu Allah e amin, to’ min njowana’on wongal teddoral, sey ni ɗu’um nanguɗum doole:
29 to’ on nyaamu ko ɗum sakkani gunkiiji koo ko saaɗi koo ko ɗum moylani daande koo ƴiiƴam, nden to’ on ngaɗu njeenu. To on curii ko’e mooɗon e waɗuki fii ɗu’um on ngaɗii boɗɗum. Allah walla’en!”
30 Sey ɓe liliɓe yaaki Antaakiya. Nde ɓe njottii ton, ɓe kawriti tokkuɓe Yeesu, ɓe kokkiɓe ɗerewol ngol.
31 Nde tokkuɓe Yeesu wonɓe Antaakiya njangingol, ɓe nani belɗum ngam ngol sembiɗiniiɓe.
32 Nde Yahuuda e Siila ɓe annabo’en, ɓe cembiɗini ɓerɗe tokkuɓe Yeesu, ɓe mbagginiɓe dow fii ɗuɗɗum.
33 Gaɗa ɓe mbaalii balɗe ton, ɓe ɗoftaa ɓe mbarkiɗiniɓe, ɓe co”ii to liloyɓeɓe.
34 [Ammaa Siila jooɗii ɗon.]
35 Bulus e Barnaba boo njooɗii nder Antaakiya e yimɓe ɗuɗɓe e ɓe ekkitina, e ɓe nga’ajina Wolde Joomiraawo.
Bulus Sendirii e Barnaba
36 Gaɗa balɗe seɗɗa Bulus wi’i Barnaba, “En co”o gariije to nga’ajinnooɗen Wolde Joomiraawo, ndaaren no tokkuɓe Yeesu ngontindiri.”
37 Barnaba e yiɗi ɓe njaada e Yahaya bi’eteeɗo Markus.
38 Ammaa Bulus yi’i ɗum haanaayi, ngam Markus sendiriino e maɓɓe e leydi Bamfiiliya, o heenyaayi kuugal ngal o fuɗɗidi e maɓɓe.
39 Ɓe ngeddootiri naa’ seɗɗa haa geddi ɗin njaariɓe e sendirki. Barnaba hocci Markus, ɓe natti komiwal yaaki Sayiifurus.
40 Ammaa Bulus suɓi Siila, dillidi e maako. Tokkuɓe Yeesu ngaɗiɓe nder jungo Joomiraawo ngam o reenaɓe.
41 Sey ɓe tokki nder leyɗe Siiriya e Kiliikiya, e ɓe cembiɗina tokkuɓe Yeesu.